Na inicijativu ministra Ajdina Teletovića, na 175. sjednici održanoj 19. maja 2022. Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila je Odluku o privremenim rješenjima izdatim na osnovu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kojom su utvrđeni uslovi za pribavljanje privremenih rješenja o kategorizaciji ugostiteljskih objekata i konačni rok njihovog važenja najduže do 30. juna 2023. Prijedlogu odluke prethodila je Informacija o problematici privremenih rješenja o kategorizaciji ugostiteljskih objekata za smještaj koju je pripremilo Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša, a Vlada HNK na istoj sjednici usvojila Zaključkom broj 01-1-02-1335/22.
Obrazlažući prijedlog odluke, ministar Teletović podsjetio je članove Vlade kako je institut privremenog rješenja o kategorizaciji ugostiteljskih objekata za smještaj prvi put uveden u praksu kantonalnim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti iz 2011., a našao se i u Zakonu iz 2017. godine u kojem su podignuti zahtjevi u pogledu bezbjednosti predmetnih objekata. Ovako zakonsko rješenje nastalo je kao rezultat potrebe da se koliko-toliko u zakonske okvire uvedu ugostiteljski objekti koji su poslovali u sivoj zoni, u objektima izgrađenim bez pravomoćnog odobrenja za gradnju, a zasnivalo se na odredbama člana 44. Zakona o gradnji HNK. Budući da nije bilo značajnijih pomaka u postupku legalizacije predmetnih objekata, 31. decembra 2019. po sili zakona sva su privremena rješenja prestala važiti i veliki broj objekata više nije imao osnovu za legalno obavljanje ugostiteljske djelatnosti. U cilju očuvanja smještajnih kapaciteta, ali i sprječavanju neregistrovanog rada – rada na crno, dva puta je iskorištena mogućnost iz člana 32. stav (1) Zakona na osnovu kojeg je ugostiteljima omogućeno da pod ranijim uslovima ishode privremena rješenja s novim rokovima važenja.
Iako se očekivalo da će omogućavanjem dodatnih rokova veći broj ugostitelja uspjeti legalizovati svoje objekte, to se nije desilo. U više od deset godina koliko u Zakonu postoji institut privremenih rješenja samo su 33 objekta ishodila potrebna odobrenja i legalizovala svoje objekte. Za većinu imalaca privremenih rješenja postupak legalizacije objekata koče neriješeni imovinsko-pravni odnosi, ali i visoki iznosi za to potrebnih sredstava koje oni nisu u mogućnosti obezbijediti zbog dvogodišnje izrazite krize u turizmu, izazvane prvo pandemijom virusa SARS-COV-2 i najnovije ratom u Ukrajini.
Ministar Teletović posebno je upozorio članove Vlade kako bi prestanak rada ugostiteljskih objekata, kao posljedica isteka roka važenja privremenih objekata, za HNK značio gubitak 68% posto ukupno raspoloživih smještajnih jedinica i 65% ukupno raspoloživih kreveta u objektima označenim sa 2* i 3*, ali i gubitak velikog broja radnih mjesta što bi dodatno urušilo socijalnu sliku i standard ljudi na ovom području. S druge strane, ukoliko izostane spremnost jedinica lokalne samouprave i samih ugostitelja da se legalizuju postojeći ugostiteljski objekti bez pravomoćnog odobrenja o građenju, biti će iscrpljene sve zakonske mogućnosti iz nadležnosti ovog ministarstva. Ministarstvo je svjesno da ova odluka nije idealna i da ne rješava problem u korijenu. Međutim, onima koji su istinski zainteresovani za rad u turističko-ugostiteljskom sektoru ona omogućava ostanak u sistemu i dodatno vrijeme za rješavanja statusa njihovih nelegalnih objekata izgrađenih bez pravomoćnog odobrenja za rad.
Slijedom navedenoga, Vlada HNK podržala je prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša i usvojila Odluku o privremenim rješenjima izdatim na osnovu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti u kojoj je utvrđen rok njihovog važenja najduže do 30. juna 2023.
Tekst Zaključka i Odluke o privremenim rješenjima izdatim na osnovu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti možete preuzeti u prilogu.