Hercegovačko-neretvanski kanton

Slikoviti proplanci i brda, nizinsko područje uz Neretvu, krševita Hercegovina, obalni pojas i bistro more samo su dio prirodnih ljepota Hercegovačko-neretvanskog kantona kojeg čine Grad Mostar i opštine Čapljina, Čitluk, Jablanica, Konjic, Neum, Prozor-Rama, Ravno i Stolac. Na prostoru od Makljena i Ivan-sedla na sjeveru do Ivanjice na jugu, na oko 4.500 kvadratnih kilometara živi nešto više od 230.000 hiljada stanovnika.

Administrativni, politički, privredni, naučni i kulturni centar Kantona je Grad Mostar. Grad posjeduje cjelovitu prostornu infrastrukturu, cestovnu i željezničku infrastrukturu u smjeru sjever-jug te moderan aerodrom. Vjekovima je na raskrižju različitih civilizacija od kojih je svaka u njega utkala dio svoje posebnosti o čemu svjedoče brojni kulturno-historijski spomenici od kojih je najpoznatiji stari dio grada u kojem je lociran i od strane UNESCO-a zaštićen spomenik kulture, Stari most koji svojom ljepotom i grandioznošću plijeni pozornost domaćih i stranih turista.

  • VIDI VIŠE...

    Sjeverno područje Kantona čine opštine Prozor-Rama, Konjic i Jablanica koje se prostiru se na 1.948 kvadratnih kilometara sa nadmorskom visinom od 200 do 1.500 metara. Područje je bogato poljoprivrednim zemljištem, posebno livadama i pašnjacima, te stoljetnim  listopadnim i zimzelenim šumama. U sjevernom području Kantona nalazi se i Park prirode Blidinje. Bogatstvo i različitost biljnog i životinjskog svijeta čine ovo područje jedinstvenim u Evropi, a među brojnim endemskim šumskim vrstama izdvaja se bjelokori bor munika. Područje raspolaže značajnim vodnim potencijalom brojnih rijeka i rječica, a poseban resurs u privrednom smislu predstavljaju Boračko jezero i hidroakumulacije Ramskog i Jablaničkog jezera.

    Južni dio Kantona područje je opština Čapljina, Čitluk, Stolac, Ravno i Neum. Na površini od 1.648 kvadratnih kilometara dominiraju plodne poljoprivredne površine, a ugodna mediteranska klima s toplim ljetima i blagim zimama čini ovo područje izuzetno pogodnim za proizvodnju hrane. Posebna su i nadaleko poznata vina ovog vinogorja koja se spravljaju od grožđa autohtonih sorti Žilavke i Blatine. Prema drevnim zapisima prvi spomen hercegovačkog vina nađen je u srednjem vijeku u čitlučkoj povelji bosanskog kralja Tvrtka, izdatoj 1354. godine, a o dobrim ali tada skupim vinima s Neretve pisali su i francuski i mletački putopisci XVI. i XVII. st. Danas je na ovom području registrovan značajan broj vinarija koje se na tržištu pojavljuju uglavnom s tri proizvoda: bijelo vino – žilavka, crno vino – blatina i rakija – loza kojoj uz rame stoji rakija šljivovica koja se proizvodi u sjevernom području Kantona. U ovom se dijelu Kantona nalazi i ramsarsko područje, park prirode Hutovo blato, jedinstven prostor koji čine četiri jezera- Deransko, Jelinsko, Svitavsko i Škrkino jezero koja povezuje rijeka Krupa, jedina rijeka na svijetu koja teče dvosmjerno. Na području opštine Ravno nalazi se Vjetrenica, zaštićeni spomenik prirode i najveća pećina u Bosni i Hercegovini. Jak i svjež vjetar, koji konstantno puše na ulazu u pećinu, a po kojem je i dobila ime,  brojni arheološki nalazi, mala i velika jezera, vodopadi i potoci, karakteristika su ovog jedinstvenog mjesta, jedinstvenog po biološkoj raznolikosti te rijetkim i endemskim vrstama koje naseljavaju vode Vjetrenice.

    Cijelo područje ima izuzetan turistički potencijal utemeljen na različitosti prirodnih vrijednosti, bogatom historijskom nasljeđu te raznolikosti kultura i tradicija.

Misija

Stvaranje preduslova za razvoj izbalansirane unutrašnje trgovine, cjelovite i kvalitetne turističke ponude kroz efikasnu brigu za zaštitu i očuvanje svih sastavnica okoliša te uz aktivno učestvovanje svih dionika društva u cilju održivog razvoja Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Vizija

Hercegovačko-neretvanski kanton kao visoko razvijena evropski orijentisana regija, turistički prepoznatljiva i privlačna zbog visoke kvalitete življenja, očuvanog okoliša, kulture i tradicije,  usmjerena prema održivom razvoju i snažnom partnerstvu među svim dionicima društva.