PRODUŽEN ROK ZA DOSTAVU IZVJEŠTAJA O NAMJENSKOM UTROŠKU SREDSTAVA „TRANSFER ZA JAČANJE TURISTIČKIH KAPACITETA“

Ministar Ajdin Teletović donio je odluku kojom se,  zbog kašnjenja uplata na račune krajnjih korisnika, produžava rok za dostavu njihovih izvještaja o namjenskom utrošku sredstava  „Transfer za jačanje turističkih kapaciteta“ Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša.

Ovom odlukom rok  za dostavu izvještaja o namjenskom utrošku odobrenih sredstava produžen je za sve korisnike do 1. augusta 2022.

Ovim putem obavještavamo korisnike da ne moraju slati pojedinačne molbe za produženje roka, a da u skladu sa potpisanom ugovorom i uz naznaku broja ugovora, izvještaje o  utrošku odobrenih sredstava dostave putem pošte na adresu Ministarstva najkasnije do 1. augusta 2022.

Odluka o produženju roka za dostavu izvještaja

OSLOBOĐENJE: HOTELI U GRUNT ILI SLIJEDI ZATVARANJE

U intervjuu za Oslobođenje izdanje od petka, 10. juna, ministar Ajdin Teletović govorio je o dugogodišnjem problemu dijela ugostitelja u HNK koji ugostiteljsku djelatnost obavljaju na osnovu privremenih rješenja o kategorizaciji ugostiteljskih objekata za smještaj. Ističući da lično ima utisak da se ovo pitanje u javnom diskursu pogrešno tumači na način da se postavlja pitanje legalnosti takvih objekata, ministar Teletović istaknuo je da su ugostitelji s privremenim rješenjima o kategorizaciji u smislu  Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti   potpuno legalni, po obvezama i pravima potpuno izjednačeni s onima koji imaju trajna rješenja. „Jedino što ih razlikuje je činjenica da oni još uvijek nisu uspjeli legalizovati svoje objekte u građevinskom smislu“, kazao je ministar Teletović podsjetivši da bit cijelog problema leži u oblasti prostornog planiranja i građenja unutar kojih nedostaju prostorno-planski dokumenti koji bi omogućili njegovo rješavanje.

U nastavku donosimo intervju ministra Teletovića u cijelosti.

Da li je utjecaj HDZ-a u Međugorju toliko jak da ni federalni inspektor ne djeluje u ovom dijelu države, jer govorimo o višegodišnjem radu u sivoj zoni?

Inspekcije, kako na općinskom/gradskom, kantonalnom tako i na federalnom nivou, provode inspekcijske nadzore svaka u okviru svojih nadležnosti, a vrlo često i zajedničkim radom na terenu.  Odbacujem svaku mogućnost bilo kakvog političkog utjecaja na njihov rad bilo gdje u HNK, a posebno u Međugorju koje je, ruku na srce, naša najznačajnija turistička destinacija i zbog toga i više nego često predmet inspekcijskog nadzora inspekcije. Imam utisak da se pitanje privremenih rješenja u javnom diskursu pogrešno tumači. Zaboravlja se da je upravo njihovo uvođenje u pravnu praksu doprinijelo smanjenju rada u sivoj zoni. Do 2011. odnosno do uvođenja u Zakon mogućnosti pribavljanja privremenih rješenja, objekti izgrađeni bez pravnosnažnog rješenja o građenju ili preciznije nelegalizovani građevinski objekti građani za ugostiteljske namjene, nisu imali nikakvu mogućnost da se kategoriziraju i da posluju unutar sistema i zakonskih okvira. Donošenjem zakonskog rješenja koje je to omogućilo, ugostiteljski objekti koji su ishodili privremena rješenja o kategorizaciji u punom su smislu riječi postali dio sistema kako poreznog tako i penzionog, zdravstvenog… Po obavezama i pravima potpuno su izjednačeni s onim koji imaju trajna rješenja o kategorizaciji. Jedino što ih razlikuje je činjenica da oni još uvijek nisu uspjeli legalizovati svoje objekte u građevinskom smislu. Naglašavam u građevinskom smislu jer bit cijelog problema leži u oblasti prostornog planiranja i građenja unutar kojih nedostaju prostorno-planski dokumenti koji bi omogućili njegovo rješavanje, a postoje i neka neriješena imovinsko-pravna pitanja. U smislu obavljanja ugostiteljske djelatnosti oni su potpuno legalni i posluju unutar zakonskih okvira ukoliko imaju privremena rješenja.

Da li ste o ovom problemu razgovarali sa većim nivoima vlasti, ima i sluha kod resornog ministarstva za ovaj problem?

S resornim federalnim ministarstvom razgovaramo o svim pitanjima od zajedničkog interesa. Iako je pitanje smještajnih kapaciteta u HNK itekako od interesa za federalno ministarstvo, kategorizacija objekata do tri zvjezdice u federalnim propisom data je u nadležnost kantona. Objekti o kojima razgovaramo upravo su objekti kategorizovani do tri zvjezdice.  Podsjetit ću da je Ustavom Federacije propisano da se kantoni i federalna vlast međusobno, na trajnoj osnovi dogovaraju u pogledu zajedničkih nadležnosti. U oblasti turizma, ali i zaštite okoliša koji su zajednička nadležnost, ta podjela nadležnosti između Federacije i HNK nije na trajnoj osnovi dogovorena. Pored toga, članom III. 4. Ustava propisano je da kantonima pripadaju sve nadležnosti koje nisu izričito dodijeljene federalnoj vlasti, a posebno su nadležni između ostalog, za stvaranje i provedbu politike kantonalnog turizma i razvoj turističkih resursa što uključuje i ovu problematiku o kojoj razgovaramo. HNK ima i provodi svoje propise koji omogućavaju stvaranje i provođenje politike kantonalnog turizma tako da nije bilo potrebe da resorno federalno ministarstvo ima ili nema sluha za pitanje uvođenja u praksu privremenih rješenja o kategorizaciji  ugostiteljskih objekata koja su, ponavljam, omogućila svima koji to žele, a velika većina ugostitelja u HNK želi, da posluju unutar  sistema i zakonskih okvira.

Možemo li kazati kako zbog ovog problema država svake godine gubi milione budžetskih sredstava?

Ne, zbog privremenih rješenja o kategorizaciji apsolutno ne gubimo budžetska sredstva. Upravo suprotno, omogućavanjem rada na osnovu privremenog rješenja o kategorizaciji mi smo obezbjedili da ti ugostitelji učestvuju u punjenju i penzionog i zdravstvenog fonda, izmiruju porezne i ostale obaveza koje proizilaze iz poslovanja i koje tako registrovani ugostitelji imaju. I oni te obaveze manje-više izvršavaju,  na način kao što to rade  i preduzetnici u drugim sektorima privrede. Mi smo i donijeli ovakvo prijelazno zakonsko rješenje s ciljem da se ljudima omogući da rade unutar zakonskih okvira, da izmiruju svoje obaveze prema zaposlenicima i državi, ali i da potaknemo druge da krenu u rješavanje problema nedostajuće prostorno-planske dokumentacije i bespravne gradnje koja nas je dovela do ove situacije.   Kada je riječ o turizmu, mi budžetska sredstva gubimo zbog izbjegavanja obaveza prijavljivanja gostiju (što rade i oni sa trajnim i sa privremenim rješenjima), zbog zapošljavanja na crno što opet nije svojstveno samo sektoru ugostiteljstva bez obzira na karakter rješenja koje ugostitelji imaju nego je općenito prisutna pojava u našoj privredi. Na inspekcijskim službama je da takva ponašanja sankcionišu u skladu sa postojećim pozitivnim propisima.  Cijela ova priča može biti konačno završena tek kad svi odradimo svoj dio posla, a početak je u resoru prostornog planiranja i građenja.

Kada govorimo o Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti u HNK i odlukama o privremenim rješenjima kojim se utvrđuju uvjeti za pribavljanje privremenih rješenja o kategorizaciji ugostiteljskih objekata da li očekujete da će se veći broj objekata, najviše misleći na općinu Čitluk, registrirati kako više ne bi poslovali u sivoj zoni? Jer u više od deset godina koliko u Zakonu postoji institut privremenih rješenja samo su 33 objekta ishodila potrebna rješenja i legalizirala svoje objekte?

Cilj uvođenja instituta privremenog rješenja, čija je privremenost naknadno produžavana odlukama u skladu sa članom 32. Zakona, bilo je upravo suzbijanje poslovanja u sivoj zoni i uvođenje u sistem onih ugostitelja čiji su objekti izgrađeni bez pravosnažnog odobrenja za gradnju.  Pri tome valja naglasiti da smo mi za takve objekte  Zakonom jasno propisali i dodatno kroz odluke stalno postrožavali standarde sigurnosti boravka i rada u tim objektima. Kao resorno ministarstvo, pokušali smo kroz privremena rješenja s jedne strane suzbiti poslovanje u sivoj zoni budući da su ti objekti radili i bez potrebnih odobrenja, a s druge strane obezbjediti potrebne smještajne kapacitete i radna mjesta.  Početni rezultat bio je više nego dobar, do 2015./2016. godine za gotovo 400 takvih objekta u HNK omogućeno je poslovanje unutar sistema i zakonskih okvira i svi su oni dobili mogućnost da obavljaju ugostiteljsku djelatnost a istovremeno rješavaju lagalizaciju svojih objekata. Nažalost, u više od deset godina kako postoje privremena rješenja malo je pomaka napravljeno po pitanju donošenja prostorno-planske dokumentacije i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, a treba biti iskren i reći da se i dijelu ugostitelja „omilila“ ta privremenost jer je značajno jednostavnija i jeftinija od procesa legalizacije objekata. Posljednjom odlukom dali smo još jednu mogućnost ugostiteljima da, ukoliko to žele, ishode privremena rješenja koja im omogućavaju ostanak u unutar sistema i zakonskih okvira te nastavak rada uz obavezu da do 30.6.2023. završe proces legalizacije svojih objekata. Teško je prognozirati koliko bi objekata  u tom roku moglo biti legalizovano. Ministarstvo ne učestvuje u procesu legalizacije, odgovornost za taj proces leži na jedinicama lokalne samouprave i samim ugostiteljima. Ukoliko s njihove strane izostane spremnost da se ovaj problem riješi odnosno da se legalizuju postojeći ugostiteljski objekti bez pravomoćnog odobrenja o građenju, biti će iscrpljene sve zakonske mogućnosti iz nadležnosti Ministarstva.

Kako smo došli u situaciju da su toliki ugostiteljski objekti izgrađeni nelegalno, bez pravosnažnog odobrenja za gradnju, čiji je to propust?

Kako i zašto smo uopće došli u situaciju da imamo ugostiteljske, ali i objekte za druge namjene,  izgrađene bez pravosnažnog odobrenja za gradnju, kompleksno je pitanje koje nije u nadležnosti a ni pod kontrolom Ministarstva.  Manje-više radi se o ne postojanju potrebne prostorno-planske dokumentacije pod ingerencijom jedinica lokalne uprave i neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, a u ove dvije pandemijske godine i o izrazito otežanim uslovima poslovanja turističko-ugostiteljskog sektora koji je doslovce na koljenima.  Čiji je propust postojanje brojnih nelegalnih građevinskih objekata pa i onih koji su građeni za obavljanje ugostiteljske djelatnosti?!? Teško je eksplicitno na to odgovoriti, nečinjenja i propusta je bilo i ima na svim stranama. Lično mislim i zagovaram da se takva pitanja ostave po strani  i  da konačno krenemo s rješavanjem konkretnih problema. Mi smo u Ministarstvu svjesni da ova odluka o privremenim rješenjima nije idealna i da nudi ono što joj i samo ime kaže – privremeno rješenje problema ugostiteljskih objekata bez pravosnažnog rješenja o građenju. Međutim, kao resor zadužen za provođenje politike kantonalnog  turizma, imamo obavezu učiniti dodatni napor i svima onima koji smo istinski zainteresovani za rad u turističko-ugostiteljskom sektoru unutar zakonskih okvira omogućiti dodatno vrijeme za rješavanje statusa njihovih nelegalnih objekata izgrađenih bez pravomoćnog odobrenja za rad.   Ovom posljednjom odlukom to smo i učinili.

Koje su moguće posljedice ukoliko ugostitelji ne legaliziraju svoje objekte u ostavljenom roku?

Već sam rekao, ukoliko izostane spremnost ugostitelja da u ostavljenom roku legalizuju svoje ugostiteljske objekte izgrađene bez pravosnažnog  odobrenja o građenju, biti će iscrpljene sve zakonske mogućnosti iz nadležnosti Ministarstva. Koliko god da to grubo zvuči, to u prevodu znači ključ u bravu. Šta bi to značilo ne samo za same ugostitelje koji bi ostali izvan sistema i zakonskih okvira, nego i za turizam u HNK dovoljno govori podatak da bi prestanak rada ugostiteljskih objekata koji su ranije imali izdata privremena rješenja značio gubitak 68% posto ukupno raspoloživih smještajnih jedinica i 65% ukupno raspoloživih kreveta u objektima označenim sa 2* i 3*. O broju izgubljenih radnih mjesta ne smijem ni razmišljati. Nadam se da do ovog crnog scenarija nećemo stići…

DONESENA NOVA ODLUKA O PRIVREMENIM RJEŠENJIMA IZDATIM NA OSNOVU ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI

Na inicijativu ministra Ajdina Teletovića, na 175. sjednici održanoj 19. maja 2022. Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila je Odluku o privremenim rješenjima izdatim na osnovu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kojom su utvrđeni uslovi za pribavljanje privremenih rješenja o kategorizaciji ugostiteljskih objekata i konačni rok njihovog važenja najduže do 30. juna 2023. Prijedlogu odluke prethodila je Informacija o problematici privremenih rješenja o kategorizaciji ugostiteljskih objekata za smještaj koju je pripremilo Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša, a Vlada HNK na istoj sjednici usvojila Zaključkom broj 01-1-02-1335/22.

Obrazlažući prijedlog odluke, ministar Teletović podsjetio je članove Vlade kako je institut privremenog rješenja o kategorizaciji ugostiteljskih objekata za smještaj prvi put uveden u praksu kantonalnim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti iz 2011., a našao se i u Zakonu iz 2017. godine u kojem su podignuti zahtjevi u pogledu bezbjednosti predmetnih objekata. Ovako zakonsko rješenje nastalo  je kao rezultat potrebe da se koliko-toliko u zakonske okvire uvedu ugostiteljski objekti koji su poslovali u sivoj zoni, u objektima izgrađenim bez pravomoćnog odobrenja za gradnju, a zasnivalo se na odredbama člana 44. Zakona o gradnji HNK.  Budući da nije bilo značajnijih pomaka u postupku legalizacije predmetnih objekata, 31. decembra 2019. po sili zakona sva su privremena rješenja prestala važiti  i veliki broj objekata više nije imao osnovu za legalno obavljanje ugostiteljske djelatnosti. U cilju očuvanja smještajnih kapaciteta, ali i sprječavanju neregistrovanog rada – rada na crno, dva puta je iskorištena mogućnost iz člana 32. stav (1) Zakona na osnovu kojeg je ugostiteljima omogućeno da pod ranijim uslovima ishode privremena rješenja s novim rokovima važenja.

Iako se očekivalo da će omogućavanjem dodatnih rokova veći broj ugostitelja uspjeti legalizovati svoje objekte, to se nije desilo. U više od deset godina koliko u Zakonu postoji institut privremenih rješenja samo su 33 objekta ishodila potrebna odobrenja i legalizovala svoje objekte. Za većinu imalaca privremenih rješenja postupak legalizacije objekata koče neriješeni imovinsko-pravni odnosi, ali i visoki iznosi za to potrebnih sredstava koje oni nisu u mogućnosti obezbijediti zbog dvogodišnje izrazite krize u turizmu, izazvane prvo  pandemijom virusa SARS-COV-2 i najnovije ratom u Ukrajini.

Ministar Teletović posebno je upozorio članove Vlade kako bi  prestanak rada ugostiteljskih objekata, kao posljedica isteka roka važenja privremenih objekata, za HNK značio gubitak 68% posto ukupno raspoloživih smještajnih jedinica i 65% ukupno raspoloživih kreveta u objektima označenim sa 2* i 3*,  ali i gubitak velikog broja radnih mjesta što bi dodatno urušilo socijalnu sliku i standard ljudi na ovom području. S druge strane, ukoliko izostane spremnost jedinica lokalne samouprave i samih ugostitelja da se legalizuju postojeći ugostiteljski objekti bez pravomoćnog odobrenja o građenju, biti će iscrpljene sve zakonske mogućnosti iz nadležnosti ovog ministarstva.  Ministarstvo je svjesno da ova odluka nije idealna i da ne rješava problem u korijenu. Međutim, onima koji su istinski zainteresovani za rad u turističko-ugostiteljskom sektoru ona omogućava ostanak u sistemu i dodatno vrijeme za rješavanja statusa njihovih nelegalnih objekata izgrađenih bez pravomoćnog odobrenja za rad.

Slijedom navedenoga, Vlada HNK podržala je prijedlog   Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša i usvojila Odluku o privremenim rješenjima izdatim na osnovu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti u kojoj je utvrđen rok njihovog važenja najduže do 30. juna 2023.

Tekst Zaključka i Odluke  o privremenim rješenjima izdatim na osnovu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti možete preuzeti u prilogu.

Odluka broj 01-1-02-1334

Zaključak broj 01-1-02-1335

ODLUKA O KORISNICIMA FINANSIJSKE POMOĆI IZ SREDSTAVA „TRANSFER ZA JAČANJE TURISTIČKIH KAPACITETA“

Na osnovu Zapisnika Komisije za ocjenu ispunjavanja uslova i kriterija iz Javnog poziva za dodjelu finansijske pomoći  poslovnim subjektima iz turističko-ugostiteljskog sektora Hercegovačko-neretvanskog kantona, ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša donio je Odluku o korisnicima finansijske pomoći iz sredstava „Transfer za jačanje turističkih kapaciteta“.

Obavještavamo korisnike sredstava da će potpisivanje ugovora o dodjeli sredstava, uz obavezno pridržavanje propisanih epidemioloških mjera, biti upriličeno u sjedištu Ministarstva (Braće Fejića bb, Mostar) u vremenu od 10:30 do 14:30 sati prema sljedećem rasporedu:

  • Srijeda, 9. februara 2022. poslovni subjekti iz djelatnosti smještaja KD 55 šifra djelatnosti 55.10  i KD 55.90
  • Četvrtak, 10. februara 2022. poslovni subjekti iz djelatnosti smještaja KD 56 šifra djelatnosti 56.10
  • Petak, 11. februara 2022. poslovni subjekti iz djelatnosti smještaja KD 55 šifra djelatnosti 55.20  i šifra djelatnosti 55.30

Na zakazano potpisivanje ugovora ovlaštena lica korisnika dužne su sa sobom ponijeti jedan od dokumenata za identifikaciju,  pečat i broj protokola. Ukoliko su vam potrebne dodatne informacije možete nas kontaktirati na telefon 036/552 922

Tekst Odluke, kao i popis prijava koje nisu ispunile formalno-pravne uslove iz Javnog poziva,  možete preuzeti u prilogu.

Odluka o korisnicima finansijske pomoći iz sredstava Transfer za jačanje turističkih kapaciteta

Prilog Spisak prijava koje nisu ispunile formalno-pravne uslove iz JP

JAVNI POZIV ZA PODNOŠENJE PRIJAVA ZA DODJELU FINANSIJSKE POMOĆI TURISTIČKO-UGOSTITELJSKOM SEKTORU

Na osnovu člana 5. Zakona o kantonalnim ministarstvima i drugim organima kantonalne uprave („Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona”, broj: 4/98, 1/02 i 4/07) i Odluke Vlade HNK o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava „Transfer za jačanje turističkih kapaciteta“ utvrđenih  Budžetom HNK  za 2021. godinu  Ministarstvu trgovine, turizma i zaštite okoliša,  broj: 01-1-02-3281/21 od 21. decembra 2021. godine, objavljuje se JAVNI POZIV za podnošenje prijava za dodjelu finansijske pomoći poslovnim subjektima iz turističko-ugostiteljskog sektora Hercegovačko-neretvanskog kantona iz sredstva „Transfer za jačanje turističkih kapaciteta“ planiranih Budžetom HNK za 2021. godinu.

Rok za podnošenje prijava na osnovu objavljenog Javnog poziva ističe u PETAK, 14. JANUARA 2022.

Tekst Javnog poziva i prijavne obrasce možete preuzeti u prilogu.

Javni poziv_Transfer za jačanje turističkih kapaciteta 2021

Obrazac 1

Obrazac 2

Obrazac 3